Visual Studio 2010 Copy Paste Bug


If you experiencing bug with copy and paste in Visual Studio 2010, you probably need to check this blog post.

Symptom of this bug is when you try to copy small amount of text in VS 2010 error apears with the following message: “Insufficient available memory to meet the expected demands of an operation at this time, possibly due to virtual address space fragmentation. Please try again later.”.

Direct download link for this fix is here.

Advertisements

Kako se osnovala Unija studenata Univerziteta u Bihaću (USUB) prije 12 godina


Prije nekoliko dana (20. Maja) prošlo je punih 12 godina o osnivanja USUB-a, organizacije studenata Univerziteta u Bihaću. USUB je formirana odmah nakon formiranja Univerziteta u Bihaću 1998. godine a djelo je nekolicine studenata koji su budućim generacijama ostavili organizaciju u amanet. USUB koliko vidim i danas djeluje na Univerzitetu i nije prekidala svoj rad. Poslije 12. godina prisjetimo se kako se formirala USUB i ko su bili studentai koji su je formirali.

Po završetku rata, tačnije u martu mjesecu 1996. god  formira se prvi fakultet na USK  Mašinski fakultet pod Univerzitetom u Sarajevu. U to vrijeme egzistirala je Viša ekonomska, Pedagoška akademija te Islamska pedagoška akademija. Po samom formiranju Mašinskog fakulteta formira se prva studentska organizacija na USK: Asocijacija studenata Mašinskog fakulteta. Ti prvi koraci organizovanja studenata bili su teški i spori. U organizaciji radilo je nekoliko studenata, a malo zatim ekipa se raspala i organizacija prestaje da radi sve do početka nove školske godine, kada organizacija ponovo staje na noge i počinje svoje pravo djelovanje. Njeni najznačajniji projekti su organizovanje nekoliko turnira ( Bajramski, Dan državnosti sl.). Prvi projekat koji je ova organizacija realizirala je organizovanje svestudentske večeri. Ovo veče druženje svih studenata Univerziteta u Bihaću postalo je tradicija i održava se svake godine u novembru mjesecu. Po formiranju Unije studenata organizacija ove večeri prelazi pod organizaciju Unije. U periodu od kraja rata do marta 1998. god samo se na Višoj ekonomskoj školi pokušalo organizirati asocijacija studenata, ali bezuspješno.
Na Skupštini USK u julu mjesecu 1997. god donesena je odluka o formiranju Univerziteta u Bihaću za čijeg je rektora izabran prof. Ismet Kasumagić. Od samog formiranja Univerziteta stvarala se slika o formiranju jedne krovne studentske organizacije na nivou Univerziteta. Tako je 27.03.1998. god. konstituiran Inicijativni odbor Unije studenata na njegovoj prvoj sjednici koja se održala u Rektoratu.
Zapisnik sa konstituirajuće sjednice
Na prvoj konstituirajućoj sjednici za predsjednika Inicijativnog odbora izabran je jednoglasno Hrnjica Bahrudin student mašinskog fakulteta.
Zadatak ovog odbora je bio težak i složen. Sastojao se u pripremanju svih predradnji za održavanje Osnivačke skupštine. Trebalo je na svim fakultetima formirati Asocijacije fakulteta i viših škola, napraviti spiskove prijedloga za članove u skupštini i članove u ostale organe Unije. Ideja od samog početka rada Inicijativnog odbora bila je da se stvori studentska organizacija takva da ima sve svoje organe koji će sa prave strane opravdati organizaciju kao Udruženje građana. Ovakva struktura naše organizacije je jedinstvena u BiH. Slične organizacije ima još samo Univerzitet u Ljubljani. Studentska organizacija koja ima svoj Parlament i druge pravne organe kazuje o visokom  stepenu organizovanja.
20.05.1998. god.  u 10.00. održana je prva Osnivačka skupština Unije studenata Univerziteta u Bihaću. Osnivačka skupština je održana na Islamskoj pedagoškoj akademiji. Na skupštini su prisustvovali brojni gosti:
– Dekani viših škola i fakulteta
– Rektor i Generalni sekretar Univerziteta.
– Predstavnici ministarstva obrazovanja i drugi gosti iz privrednog i političkog života.
Na skupštini je usvojen plan rada i Statut Unije studenata. Osnivanje Unije studenata pozitivno je ocijenjeno od svih relevantnih faktora Kantona. Statut i Program rada Uniju proglašava kao nevladiniu i van stranačku organizaciju koja se bavi isljučivo studentskim problemima.
Akt odluke o osnivanju koji je deponovan u sudu pri registraciji udruženja
Aktivnosti Unije studenata od Osnivačke skupštine do kraja 1998. godine protekle su, ako se uzme generalno, u struktuiranju Unije kao organizacije i ostvarivanje kontakata. Protekli period može se podijeliti na dva dijela:
– Period ostvarivanja kontakata s drugim studentskim organizacijama
– period struktuiranja odnosno djelovanja Unije
Kontakti Unije ostvareni su sa gotovo sve i jednom studentskom organizacijom u BiH. Na Mašinijadi –druženju Mašinskih fakulteta, održanom 28,29,30 maja 1998. god. ostvareni su kontakti sa Udruženjem studenata fakulteta u Zenici, gdje se dogovaralo o uspostavljanju radio mostova između ove dvije organizacije. U tom pogledu razgovaralo se i o nedostacima prve mašinijade i pripremama za sljedeću koja će se održati u našem gradu, dje će Unija uzeti značajno mjesto u organizaciji. Razmatrala se ideja o organiziranju turnira pojedinih fakulteta, posjetama, druženjima studenata na jezeru Modrac, koje je u organizaciji Univerziteta u Tuzli i sl. Na Mašinijadi je ostvarena saradnja sa Unijom studenata Univerziteta u Mostaru, kojom prilikom je predsjednik Unije studenata Mostara izrazio želju da nam besplatno otštampa prvi broj našeg lista.
Kontakti i saradnja sa Unijom studenata BiH, kao krovne organizacije, bio je prioritetan zadatak. Unija studenata BiH sa respektom je primila osnivanje naše organizacije, jer smo prva organizacija koja  je pravno ragistrovana kao Udruženje građana. Unija studenata BiH dala nam je jedno mjesto u delegaciji BiH studeneta za put u Portugal na najveći svjetski festival mladih, koji je održan 2-10 avgusta 1998. god.
Početak školske 1998/99 godine imao je za cilj ostvarivanje druge faze razvoja i
djelovanja Unije. Između ostalog formirane su sljedeće radne grupe:
Radna grupa za medije (Mirela Sejfović) – ova radna grupa iza sebe ima 3 mjeseca kontinuiranog rada. Iznajmljen je termin na radiju USK petkom od 20-21 sat. Emisija se zove “Sudentska služba”.
Radna grupa za novinarstvo ( Čolić Armin) – ova grupa je izvršila skoro sve pripremne radne za štampanje prvog broja studentskih novina.Početak nove godine planiran je kao rok za realizaciju ovog lista.
Radna grupa za zabave, kulturu (Jakupović Sanel)ova grupa je odradila II tradicionalno sve studentsko veče 28.11.1998. god. u hotelu SEDRA.
Radna grupa za sport ( Kurtagić Anel) – ova grupa stara se o pripremanju Univerzitetske lige i turnira kojeg planiramo za Kurban Bajram.
Radna grupa za koordinaciju sa Asocijacijama ( Alen Huskić) – ova grupa koordinira sa Asocijacijama i učestvuje u organiziranju i struktuiranju Asocijacija. Ova grupa radila je na izmjeni Statuta i strukture Unije formiranjem novih fakulteta. Ova grupa formirala je jedinstveni cijenik plaćanja studentskih participacija .
……

GPdotNET v1.0 Released


I am very happy today. Finally my GPdotNET V1.0 was released. In previous several posts I have been talked about GPdotNET features. Changes between Bata 2  and v1.0 are minor, with lot of testing and benchmarking.  On GPdotNET section of my blog there are a lot of texts about the application. The documentation where rewritten and includes the latest version of GPdotNET v1.0.5.

The application can be download on Codeplex: http://gpdotnet.codeplex.com

Please send feedbacks.

Happy programming.

Matematička Indukcija II dio


Nastavak prethodnog posta o matematičkoj indukciji…..  Cjelokupan tekst može se pogledati ovdje.

Zadatak 2: Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi:

clip_image002

dijeljivo sa 7.

Dokaz: Prvi korak napravimo na brzinu jer jedino je to ovdje shvatljivo.

Za n=1, clip_image004 , djeljivo sa 7

Za n=2, clip_image006, djeljivo sa 7.

Pretpostavimo da je Zadatak 2, za neki prirodan broj n=k (k>n0) dijeljiv sa 7. To znači slično kao i u primjeru da možemo pisati:

clip_image008 —–(13)

Treći korak sprovodimo kao u primjeru 2:

clip_image010

Vidimo da je izraz u zagradi ona ista pretpostavka sa pročetka primjera jednačina (13), pa je ona dijeljiva sa 7, a broj 35 je svakako dijeljiv sa 7 pa cijeli izraz je dijeljiv sa 7.

clip_image012

Vidimo da iz pretpostavke za n=k, broj clip_image014 djeljiv sa 7, dokazali smo da je za n=k+1 takodjer djeljivo sa 7 to znači da je izraz djeljiv za 7 za svaki prirodan broj.

Vidljivo je da smo dokazali neke primjere i zadatke pomoću matematičke indukcije dosta jednostavno. Međutim ostali zadaci koji dati nisu ništa zahtjevniji od ovih. Jedino je problem u tome što idući zadaci zahtijevaju malo više poznavanja elementarne matematike. To je ona matematika koju ste radili u Osnovnoj i srednjoj školi. Znači bez straha i bilo kakvih averzija okrenite siljedeći list i naići ćete na najljepši zadataka u matematičkoj indukciji. Sljedeći zadatak je bio MISS Ljeta 1888 godine, njegove prve i druge pratilje slijede iza njega.

Zadatak 3: Dokazati da vrijedi za svaki prirodan broj:

clip_image016

Rješenje:

Za n=1,

clip_image018

tačno.

Za n=2,

clip_image020

tačno.

Pretpostavimo da zadatak 3 vrijedi za n=k, odnosno:

clip_image022

Poznato vam je da uvijek kod ovakvih zadataka u trećem koraku uvijek dodajemo objema stranama sljedeći broj zadnjeg broja lijeve strane. S toga imamo:

clip_image024

clip_image026

clip_image028

clip_image030

clip_image032

U zadatku 1 smo diskutovali o sljedećem broju nepranih brojeva. Sljedeći broj broja 2k+1 je 2k+3, jer je 2(k+1)+1= 2k+3. Zadnja jednakost (16) znači da smo iz pretpostavke (15) vrijedni za n=k, dokazali da vrijedi i za n= k+1, pa zaključujemo po matematičkoj indukciji da Zadataka 3 vrijedni za sve prirodne brojeve.

Do jednakosti (13) iz jednakosti (12) lako smo došli iako se nekima čini da nije. Ove sve k-ove koje vidite u zadnjim jednakostima, to je u stvari samo jedan k, ali napisan u drugim oblicima.

Ako bolje pogledate sve one transformacije vidjećete da se one sastoje samo u sabiranju razlomaka, izvlačenju zajedničkih množitelja i nekoliko dvica, trica i šestica.

Zadatak 4: Dokazati da vrijedi za svaki prirodan broj:

clip_image034

Rješenje:

Za n=1,

clip_image036

tačno.

Za n=2,

clip_image038

tačno.

Pretpostavimo da zadatak 4 vrijedi za neki prirodan broj k, odnosno:

clip_image040

Korak 3 koji slijedi sličan je kao i u zadatku 3, tj. dodajmo objema stranama clip_image042 pa imamo:

clip_image044

clip_image046

clip_image048

Vidimo da uz prepostavku za n=k, izraz vrijedi i za n=k+1, s toga i za svaki prirodan broj.

Zadatak 5: Dokazati da vrijedi za svaki prirodan broj:

clip_image050

Rješenje:

Za n=1,

clip_image052

tačno.

Za n=2,

clip_image054

tačno.

Pretpostavimo da jednakost vrijedi za neki n=k,tj.

clip_image056

Sada kada smo napisali pretpostavku po ko zna koji put moramo dodati sljedeći broj broja k(k+1), a to je (k+1)(k+2), pa imamo:

clip_image058

clip_image060

clip_image062

Vidimo da smo iz pretpostavke da vrijedi za n=k, dokazali da zadnja jednakost vrijedi i za n=k+1, što znači da vrijedi i za svaki prirodan broj n.

Zadatak 6: Dokazati da je za svaki prirodan broj, broj:

clip_image064

djeljivo sa 9.

Rješenje:

Za n=1,

clip_image066

dijeljivo sa 9.

Za n=2,

clip_image068

dijeljivo sa 9.

Pretpostavimo da je za n=k, izraz (15) dijeljiv sa 9. To možemo pisati kao:

clip_image070

Za n=k+1, imamo:

clip_image072

clip_image074

clip_image076

Ponovo vidimo da koristeći pretpostavku lako dokazujemo da nam izraz (15) dijeljiv sa 9, za svaki prirodan broj. Sve to nam omogućuje matematička indukcija. Bez nje ne bismo lako dokazali ne samo ovaj zadatak. Zato s pravom moramo reći: Hvala ti hvala draga naša indukcijo.

Zadatak 7: Dokazati da za svaki prirodan broj broj:

clip_image078

dijeljiv sa 10.

Dokaz:

Za n=1,

clip_image080

dijeljivo sa 10.

Za n=2,

clip_image082

dijeljivo sa 10.

Pretpostavimo da je za n=k, izraz (16) dijeljiv sa 10. To možemo pisati kao:

clip_image084

Za n=k+1, imamo:

clip_image086

clip_image088

Vidimo da iz prtpostavke za n=k lako dokazujemo da (16) vrijedi za n=k+1, odnosno da vrijedi za svaki prirodan broj.

Zadatak 8: Dokazati da za svaki prirodan broj broj:

clip_image090

dijeljiv sa 5.

Dokaz:

Za n=1,

clip_image092

dijeljivo sa 5.

Za n=2,

clip_image094

dijeljivo sa 5.

Pretpostavimo da je za n=k, izraz (18) dijeljiv sa 5. To možemo pisati kao:


clip_image096

Za n=k+1 imamo:

clip_image098

clip_image100

Jednostavnim dokazom, uz pomoć pretpostavke, dokazali smo da izraz (18) vrijedi za k=k+1, pa nam zbog matematičke indukcije v ijedi za svaki prirodan broj. Glavni šablon ovog tipa zadataka (o djeljivosti ) je da kada se radi treći korak u eksponentu ostavi onoliko koliko ima u pretpostavci, a višak se spusti kao množitelj. Taj množitelj izvlačimo ispred zagrade dok u zagradi stavljamo samo ono što je u pretpostavci. Dakle mi se bi „naštimamo“ pretpostavku a sve ono što moramo oduzeti ili dokazati stavljamo iza zagrade. Nije slučajno da sav višak uvijek bude djeljiv sa onim brojm za kojeg ga mi provjeravamo.

Treći česti slučaj tipova zadataka koji se dokazuju matematičkom indukcijom su nejednakosti. One su još jednostavnije, a sve se bazira na tome da ako je npr. 150 > 50, tada je i 200>50, odnosno 150 >1.

Prije nego to pređemo na zadatke uvedimo pojam Leme.

Lema je pomoćna teorema. Odnosno to je jedan mali podzadatak nekog zadatka. Ako rješavamo neki zadatak i dođemo do jedne tvrdnje koju moramo posebno dokazivati mi je definišemo kao lemu.

Zadatak 9: Dokazati da za svaki prirodan broj n,gdje je clip_image102 vrijedi nejednakost:

clip_image104

Dokaz: Pošto ovaj zadatak dokazujemo pomoću matematičke indukcije onda se moramo držati njenih postavki i redoslijeda. Što znači da prvo moramo provjeriti da li ta nejednakost vrijedi za prvih nekoliko prirodnih brojeva. Uslov zadatka na kaže da provjerimo od 5 pa dalje.

Za n=5,

clip_image106

clip_image108

Nejednakost je tačna.

Za n=6,

clip_image110

clip_image112

Nejednakost je tačna.

Dokažimo Lemu koja kaže:

Lema 1: Za svaki m>2 izraz clip_image114

Dokaz:

Ovu lemu također ćemo dokazati matematičkom indukcijom.

Za n=3,

clip_image116

clip_image118

Tvrdnja je tačna.

Za n=4,

clip_image120

clip_image122

Tvrdnja je tačna.

Neka je za neki m=l (l>2) vrijedi:

clip_image124

Za m=l+1 imamo:

clip_image126

clip_image128

clip_image128[1]

clip_image130

clip_image132

Zadnja nejednakost koju smo dobili je očigledna. Jer je l>2 pa svaki kvadrat je većiod dva.

AKosada tu trivijalnu nejednakost stavimo kao prvu i krenemo unazada doći ćemo do nekednakosti (21), što znači da je nejednakost tačna. Znači po principu matematičke indukcije Lema 1 je tačna za sve prirodne brojeve veće od 2.

Lemu 1 možemo koristiti kao dokazni materijal u sve i jednom sadašnjem i budućem zadatku.

Nastavimo rješavanje zadatka 9. Ostao nam je treči korak pa sada imamo:

Za n=k+1 imamo:

clip_image134

clip_image136

Maloprije smo dokazali da nam je:

clip_image138

Ako sada lijevoj i desnoj strani (Leme 1) dodamo broj clip_image140imamo:

clip_image142

Sada stupa na scenu naša pretpostavka (kada je pomnožimosa 2) koja kaže da je:

clip_image144

Pomnožimo je sa 2 imamo:

clip_image146

Pa je:

clip_image148

odnosno,

clip_image134[1]

Vidimo das mo i ne znajući dokazali da je iz pretpostavke za n=k nejednakost vrijedi za n=k+1, što nam je potrebno I dovoljno da kažemo da nejednakost vrijedi za svaki prirodan broj.

Ako neko čitajući ovo rješenje zadatka 9, nije shvatio posljednje nejednakosti, predlažem da pročita mali uvod o dokazivanju nejednakosti I obrati pažnju na činjenicu da ako je npr: 150>50 tada je 200>50 odnosno 150 >1.

Zadatak 10: Dokazati da za svaki prirodan broj veći ili jednak od 5 vrijedi nejednakost:

clip_image150

Rješenje:

Za n=5,

clip_image152

clip_image108[1]

Nejednakost je tačna.

Za n=6,

clip_image154

clip_image156

Nejednakost je tačna.

Pretpostavimo da je za neki n=k , clip_image158 vrijedi:

clip_image160

Koristeći ovu pretpostavku (22), te koristeći nejednakost da je clip_image162, što je očigledno jer je: clip_image164, dobijamo treći korak odnosno dokaza ćemo treći korak a samim tim i zadatak 11.

Dakle,

clip_image166

clip_image168

Sabiranjem gornjih nejednakosti imamo:

clip_image170

Odnosno sređivanjem:

clip_image172

Zadnjim izrazom da nejednakost vrijedi i za n= k+1. Zadnje nejednakosti daju nam zaključiti ako imamo na umu matematičku indukciju da izraz (22) vrijedi za svaki prirodan brojclip_image174

Zadatak 11: Dokazati da za svaki prirodan broj clip_image176 vrijedi nejednakost:

clip_image178

Rješenje:

Za n=2 imamo:

clip_image180

Za prvi prirodan broj za koji treba dokazati da vrijedi nejednakost (23) imamo izraz (24). Kod deduktivnog načina dokazivanja nejednakosti (kojeg ćemo sada primjeniti) trebamoiz polazne nejednakosti (24) nizom matematičkih dozvoljenih operacija doći do trivijalne nejednakosti koju lako primjećujemo čak i kad te brojeve zamijenimo sa kruškama i jabukama.

Pokušajmo to sa nejednakosti (24):

clip_image182

Sabiranjem lijeve strane:

clip_image184

Pomnožimo cijelu nejednakost sa clip_image186.

clip_image188

Odnosno:

clip_image190

Sada smodošli do jedne trivijalno-očigledne nejednakosti, gdje u svaka doba dana i noći znamo daje clip_image192, što znači da je izraz (23) tačan za n=2.

Za n=3 imamo:

clip_image194

Istim postupkom kao i za n=2 imamo:

clip_image196

Sabiranjem lijeve strane:

clip_image198

Množenjem sa clip_image200 imamo:

clip_image202

clip_image204

clip_image206

Kvadriranjem cijele nejednačine:

clip_image208

clip_image210

clip_image212

U svako doba dana i noći mi znamo da nam je clip_image214 pozitivno i uvijek veće od bilo kojeg negativnog broja, što znači da je izraz (25) tačan.

Pretpostavimo da je za neki n=k izraz (23) tačan, tj:

clip_image216

Na tako pretpostavljenu nejednakost dodajmo k+1.-vi član. Imamo:

clip_image218

Dokažimo sada da je:

clip_image220

Ostavljanjem samo clip_image222 na lijevoj strani a ostatak prebacimo na desnu imamo:

clip_image224

Pa je:

clip_image226

Množenjem sa clip_image228 imamo:

clip_image230

Kvadriranjem cijele nejednakosti imamo:

clip_image232

Odnosno:

clip_image234

Odnosno:

clip_image236

Što vrijedi za svaki prirodan broj pa i polazna nejednakost. Ako sada ovu dokazanu nejednakost primjenimo na (27) imamo:

clip_image238

Odnosno

clip_image240

Pa zaključujemo da smo preko pretpostavke (26) došli do zaključka da (23) vrijedi za svaki prirodan broj.

Vidjeli smo kako se rješavaju nejednačine preko matematičke indukcije. U biti sve se svodi na pomenutu nejednakost akoje 150>50 tada je i200>50 tj. 150>1.

GPdotNETv0.95 Beta released


This is final  stage before the version of  GPdotNET v1.0 be released. Almost all planned features where implemented, and additional testing will be implemented during next days. You can download a new version of the GPdotNET v0.95 at http://gpdotnet.codeplex.com, as well as corresponding source code.

Regarding the parallel processing some improvements is achieved, but it depends of various parameters. For every different GP parameters, you can get different processors  time. The screen below shows one example. The GPdotNET is consuming about 90% of Quad Core processor.

Some benchmarks where performed with other similar tools, and give very interesting results, but this is not official, and it is not quality benchmark.