4th MS Community BiH Conference


MSC2015-badge

For the 4th time the Microsoft Community in Bosnia and Herzegovina organizes conference which will be held at 3th October in Jahorina mountain near Sarajevo.
Each year MSCommunity BiH gathers the best speak in the region with the MVP titles with sessions about the latest Microsoft technologies.
The conference is free to attend and everybody can register for attending at this link.

As a MSCommunity member I am very happy I can be part of the organization and speaker at the conference.
This time I will be speaking about Microsoft Azure and deploying scenarios of web solutions.

The conference is scheduled for 3rd of October. More information about the conference, speakers and sessions can be found here.

mscommconf4thconference

Advertisements

Alati za programiranje II dio


IDE Integrated Development Environment

Danas programi se pišu u posebnim programima za editovanje izvornog koda. Ovi programi sadrže mnoštvo pomoćnih alata koje programerima pomažu tokom pisanja programa. Svi ovi programi integrirani su u jednu aplikaciju koju zovemo Integrated Development Environment, IDE, odnosno integrirana razvojna okolina.
Editor koda predstavlja osnovni alat a jedna od osnovnih mogućnosti editora jeste da ključne riječi, komentare, brojeve, stringove i druge dijelove koda prikazuje različitim bojama i različitim fontom. Ovaj alat zove syntax highlighting ili u prevodu označavanje sintakse.
Pored editovanja koda, druga najvažnija mogućost ovih programa je debugiranje ili mogućnost prolaska kroz linije koda u toku izvršavanja programa. Ovakav alat koji služi za pronalaženje grešaka u programu za vrijeme njegovog izvršavanja kratko zovemo debugger. Na ovaj način programeri imaju mogućnost da ispitaju kod kada program radi. Ovo je jedan od najvažnijih alata koje danas programeri imaju na raspolaganju, i prosto je nemoguće zamisliti razvoj nekog većeg projekta bez debuggera.
Pored editora koda i debuggera treći po važnosti alat za programiranje jeste tzv „Code Compleation“ programi, koji pomažu u odabiru naziva biblioteka i metoda tokom pisanja koda. Naime, kada programer započne da piše neku ključnu riječ ili naziv neke metode, program mu preko plivajućeg prozora nudi nazive metoda koje su dostupne. Različiti programi imaju različite nazive za ovaj alat, ali se generalno može nazvati „Code Compleation“. U Microsoftovom Visual Studio ovaj alat se zove Intellisense. Na slici 2.5 možemo vidjeti Intellisense u akciji.

knjig_ubuntu_terminal 05

Slika 2.5 Intellisense iskačući prozor u Visual Studio 2013

Microsoft Visual Studio

Danas sa sigurnošću možemo tvrditi da je Visual Studio kompanije Microsoft najpoznatiji, najsofisticiraniji IDE za pisanje programa. Ovaj IDE podržava nekoliko programskih jezika: C++, F#, C#, VB, JavaScript, Typescript, Python. A moguće je programirati za nekoliko platformi poput Windows Desktop, Windows Stope App, Windows Phone, Web Sites, Android i iOS. Sadrži bezbroj alata za olakšavanje pisanja koda, pregršt debuggerskih alata, alata za analizi koda, testiranje aplikacija, kontrola performansi i mnoge druge alate. Možemo slobodno kazati da je Microsoft najdalje otišao u razvoju alata za programiranje.

knjig_ubuntu_terminal 06

Slika 2.6 Visual Studio 2013 Ultimate Startni prozor
Moguće ga je skinuti i u besplatnoj verziji u tzv Express ili Community verziji koju ćemo koristiti tokom demonstarcije prijemjera u C++ i C#. Instalacija ovog alata je vrlo jednostavna dovoljno je pokrenutu web Installer datoteku koja se može skinuti sa http://www.visualstudio.com/en-us/products/visual-studio-express-vs.aspx, te u nekoliko klikova instalirati ovaj IDE.
Verzija Visual Studia koja će se koristiti ovdje, a koja se može skinuti besplatno sa pomenute stranice ima naziv: Visual Studio 2013 for Windows Desktop.

knjig_ubuntu_terminal 07

Slika 2.7 Web Site za Visual Studio 2013 Express for Windows Desktop
Klikom na link Download, pokreće se proces preuzimanja i instalacije programa. Instrukcije o instalaciji i preuzimanje nalazi se na datoj web stranici.

Code::Blocks Open Source IDE za C++ i FORTAN

Drugi program koji će se koristiti za demontraciju pisanja programa u FORTRANu jeste Code::Blocks. Ovaj program predstavlja open source projekat koji je dostupan kako na Windows tako i Linux baziranim OS. Zvanična web stranica ovog IDE je http://www.codeblocks.org. Preuzimanje programa za Windows OS se nalazi na adresi: http://www.codeblocks.org/downloads/26#windows.
Prilikom instalacije ujedno se instalira i C++ kompajler, te nakon završetka procesa instaliranja moguće je odmah pisati i pokretati C++ programe.
Međutim, u koliko želimo programirati u FORTRAN programskom jeziku, moguće je preuzeti prilagođenu verziju Code::Blocksa za FORTRAN sa adrese: http://sourceforge.net/projects/cbfortran. Ova verzija IDE dolazi bez FORTRAN kompajlera koji se može instalirati sa http://sourceforge.net/projects/mingw-w64/ lokacije. Prije samog korištenja pisanja programa potrebno je podesiti putanje za kompajler. Putanje za kompajler podešavamo preko menia Settings->Compilers.

knjig_ubuntu_terminal 08

Slika 2.8 Podešavanje putanje kompajlera za FORTRAN
Code::Blocks posjeduje i debugger za fortran pa ga je dobro podesiti na samom početku instalacije. Slijedeći dijalog prikazuje putanju i podešavanje debuggera.

knjig_ubuntu_terminal 09

Putanje koje se podešavaju, dobijaju se sa lokacije na kojoj je instaliran MinGW. Preporučena lokacija za instalaciju MinGW je C:\MinGW. Nakon uspješno podešenog kompajlera IDE je spreman za pisanje programa.

knjig_ubuntu_terminal 10

Slika 2.9 Code::Blocks verzija prilagođena za FORTRAN

Alati za programiranje I dio


Pisanje programa danas i prije 20 i više godina se razlikuje u nekoliko segmenata. Nekada su programi pisani u običnim tekstualnim programima a kompajlirani i linkani preko komandi koje su se unosile tekstualno u programe koje prihvataju komande u obliku tekstualnih linija. Npr. u Linux baziranim operativnim sistemima poput Fedora, Ubuntu, Open SUSE programi su pisani u nekom od editora teksta poput vi ili vim programa, dok se proces kompajliranja, linkanja i pokretanja realizira preko Terminala. I danas se ovakav način pisanja i pokretanja programa održao, posebno na fakultetima i akademskim zajednicama. Kompajliranje i pokretanje programa preko komandne linije moguće je raditi i u Windowsima, mada je ovakav pristup manje zatupljen na ovom OSu.

Programiranje u Linuxu

Ukoliko posjedujete jedan od Linux verzija OSamoguće je programirati samo sa običnim editorom teksta i instaliranim kompajlerom. vi ili vim editor teksta ugrađen je u sami terminal tako da u terminal prozoru možete obavljati cjelokupan proces programiranja, kompajliranja i pokretanja programa. Na slici 2.1 imamo prikazan početni izgled Ubuntu OSa, sa otvorenim Terminalom. Ubutnu verzija Linuxa predstavlja pored Fedore jednu od najpolularnijih verzija i najviše korištenu.

knjig_ubuntu_terminal

Slika 2.1 Izgled Desktopa i Terminala u Ubuntu 13
Prije samog pisanja programa potrebno je instalirati c++ kopajler u koliko već nije instaliran. Da bi instalirali c++ kompajler Na Ubuntu ilia bolo kojoj Linux distribuciji potrebno je unijeti slijedeći skup komandi:

$ sudo apt-get update
$ sudo apt-get upgrade
$ sudo apt-get install build-essential
$ gcc -v
$ make -v

Sada smo u mogućnosti da kampajliramo i pokrećemo napisane c++ programe.
Za pokretanje editora teksta potrebno je unijeti slijedeću komandu:

$ sudo vi faktorijel.cpp

Ovom komandom pokrećemo vi editor u administratorskom modu, te prilikom pokretanja editora formira se nova datoteka pod nazivom faktorijel.cpp.
Pritiskom na tipku ENTER, potrebno je unijeti lozinku za administratorski nalog. Ukoliko smo ukucali ispravnu lozinku dobijamo startni prozor editora u kojem se nalaze osnovne komande za rad sa ovim jednostavnim editorom.

knjig_ubuntu_terminal 02

Slika 2.2 vi startni pozor

Prije početka editovanja, potrebno je program staviti u INSERT mod koji nam dozvoljava unos teksta. Insert mode pokrećemo ako pritisnemo tipku i. Editor je u insert modu i možemo unijeti text. Napišimo jedan C++ program koji izračunava faktorijel unesenog broja. Takav jedan program prikazuje naredna slika.

knjig_ubuntu_terminal 03

Slika 2.3 C++ program faktorijel u vi editoru

Pritiskom na tipku ESC, prekidamo insert mode i prelazimo u command mod. Sada je potrebno datoteku zapisati na disk na nazivom faktorijel.cpp. Da bi spasili datoteku potrebno je poslije pritiksa na tipku ESC upisati:

:wq

Zadnjom komandom smo sačuvali izmjene napravljene u datoteci i izašli iz vi editora. Sada smo u mogućnosti da kompajliramo i pokrenemo program. U terminal upišimo komandu:

g++ -o FAKTOR faktorijel.cpp

Ukoliko nema kompajlerskih grešaka naš program je spreman za pokretanje. Program pokrećemo na način da u komandnu liniju ukucamo:

./FAKTOR

Naredna slika prikazuje test programa za unos broja 3.

knjig_ubuntu_terminal 04

Slika 2.4 Test programa FAKTOR za unos broja 3
Pisanje programa na ovakav način može služiti samo za male i demonstratorske primjere kada imamo nekoliko datoteka i jednostavnu strukturu programa.

nastavlja se…